Apartmani Šurbek – Apartmani na otoku Visu

Otok Vis

Image
Slikovita

Priroda

Glazbena himna u obliku pjesme zrikavaca, modro plavo more, samonikla lavanda, mirta i ružmarin prate vas pri svakom koraku. Ista ta slika je bila pred očima starih Grka koji su naselili Vis u 4. stoljeću pr. Kr. i ostala je nepromijenjena sve do danas. Vis se neplanirano pretvorio u oazu Mediterana kakva je nekad bila. Danas, isto kao i prije više od dvije tisuće godina, otok Vis nam pokazuje svu mudrost življenja u skladu s prirodom.

Image
Ribarska sela

Plodovi mora

Kao jedna od istaknutijih točaka na karti helenskog svijeta, Vis je zasigurno služio kao mjesto molitve brojnim bogovima grčkog panteona. Kao da boginja mora Tetija još uvijek stražari negdje iznad velikog plavetnila, koje nam i danas pruža mnoge vrijedne darove bitne za život. Oduvijek se ribarilo na otoku Visu, a jedan od najoriginalnijih proizvoda je upravo pogača od slane ribe poput inćuna ili srdela. Grad Vis i Komiža imaju svoju varijaciju pogače koju nazivamo Viškom pogačom ili Komiškom pogačom. Koegzistencija morskih plodova te plodova zemlje jest prava blagodat za ljude. Odavno je poznat utjecaj Libere i Liberije, božanstava poljoprivrede i vinogradarstva čiji se utjecaj dan danas osjeti.

Image
Vinogradarstvo

Vino

Suncem okupani vinogradi svojim zelenilom i mirisom zrelog grožđa obogaćuju otočki krajolik. Stari Grci, vješti pomorci i ratnici, ovisili su o zvijezdama. Međutim, njihov dnevni ritam diktirali su izlazak i zalazak sunca. Bog Hiperion bio je uzrok jutarnjeg buđenja, ali i večernjeg počinka, gospodario je Suncem u ta drevna vremena obavijena velom tajni. Unatoč tome, ono što nikada ne može ostaviti mjesta misteriji je Flora, gospodarica proljetnog cvijeća i svega lijepog što miriše i cvjeta. Vis je jedan od najsunčanijih hrvatskih otoka s najdužim proljetnim razdobljem koji se srećom nije nimalo promijenio

Image
Kulturalni utjecaj

Povijest

Kroz Vis su poslije Grka prošli Mleci, Francuzi i Englezi. Svi su oni ostavili svoj trag. Božica mladosti Heba mora da zadovoljno promatra svoje podanike u ljetnoj igri na jednoj od mnogih uvala i zavodljivih plaža. Mnoge od njih su izolirane te nude savršeni bijeg od užurbanog života i svakodnevnog stresa. Stari Grci su jako dobro poznavali život bez žurbe, a za božicu braka Heru i božicu sreće Fortunu su tvrdili da im se najbolje klanjati, jer su vjerovali da brak bez sreće i nije nešto naročito lijep te da je za savršen dan potrebno reći “pomalo” i prepustiti se sreći.

;